Rad sa kulturnim naslijeđem može da pomogne ugroženim grupama da povrate svoj osjećaj dostojanstva i osnaživanja, što zauzvrat može povećati mogućnosti za pomirenje i borbu protiv siromaštva.
Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB) konstituisan je u aprilu 1995, kao reakcija na akutne i masivne pomoći koja je bila potrebna zbog rata u Bosni i Hercegovini. Uništavanje spomenika kulture bilo je prilično obimno i sistematski, što je uticalo da svijet shvati hitnu potrebu za pomoć u razvoju i zaštiti. Kada se grupa arhitekata i konzervacionih radnika u Švedskoj okupilo da protestuje, počeli su da se vode razgovori kako bi se pronašao način za preduzimanje konkretnih akcija i davanje prijedloga za finansiranje Švedske hitne pomoći u ovoj oblasti u okviru Sida razvojne saradnje.
U okviru ove grupe osnivača odgovarajući dokumenti i statuti su izrađene za fondaciju čiji su ciljevi prošireni da obuhvate ne samo hitne akcije u bivšoj Jugoslaviji , nego i ”promociju očuvanja kulturnih dobara u oblastima razoreni oružanim sukobima, katastrofama ili ugroženima na drugi način, kao i stimulaciju odgovarajućih istraživanja.”
Zbog posebnog značaja uključivanja 22 pripadnika osnivača, profesionalnog iskustva i njihovih pozicija, Fondacija od samog početka imala bliske odnose sa različitim dijelovima švedskog društva i kulturnog života. Smatralo se da je velika čast kad je tadašnji predsjednik švedskog Crvenog krsta, Princeza Kristina, želela da stoji kao direktor osnivača, čime se jasno podvlači osećaj zajedničkog cilja humanitarnog rada uopšte. Ostali osnivači uključuju tri bivša ministra kulture, dva člana parlamenta, šefa Odbora Nacionalne baštine, predsjednike Švedske nacionalne Komisije za UNESCO i Udruženja Švedskih muzeja, predsednike Kraljevske akademije likovnih umjetnosti i Kraljevske akademije pisama, istorija i starine, Arhiepiskopa Štokholma, predsjednike švedskih nacionalnih asocijacija ICOM (Međunarodni savjet muzeja) i ICOMOS (Međunarodni savjet za spomenike i lokalitete), kao i generalne sekretare Švedske asocijacije arhitekata i Švedski svetski fond za divlje životinje.
Danas
CHwB je prvenstveno radio u bivšoj Jugoslaviji na restauracijama građevina, razvoju muzeja i iskustvu. CHwB danas (2014) ima tri kancelarije na Zapadnom Balkanu; Sarajevo – Bosna i Hercegovina, u Prištini – Kosovu, i Tirani – Albanija.
Mandatori
Članovi odbora i revizori su imenovani od četiri državnih organa i organizacija, to su Švedski Nacionalni komiteti ICOM i ICOMOS, Odbror za Nacionalnu Baštinu i Švedsko Udruženje arhitekata.
Kancelarija CHwB Kosovo je započela svoju misiju u 2001 sa projektom obnove 5 kula (tradicionalni kamenih kuća) na zapadnom Kosovu koju je finansirala od strane Evropska agencija za rekonstrukciju.