Industrijsko naslijeđe predstavlja važan izvor saznanja o društvenim promjenama, istorijskim prilikama, sistemu upravljanja, načinu proizvodnje, odnosu prema radu, odnosu prema radniku, urbanizaciji, arhitekturi, kulturi, zabavi, radnom i slobodnom vremenu. Industrijsko naslijeđe ne podrazumijeva samo različite vrste zgrada namijenjenih proizvodnji roba i vršenju usluga, nego čitavu društvenu promjenu sistema uslovljenu nizom različitih faktora koji su proizašli iz masovne industrijalizacije.
Projekat „Industrijalizacija u toku“ ima za cilj da kroz multimedijalnu putujuću izložbu ukaže na značaj industrijskog naslijeđa i njegove potencijale kroz višedecenijsku saradnju Bosne i Hercegovine sa ostatkom Evrope i svijeta. Multimedijalna putujuća izložba o industrijskom naslijeđu posvećena je Pariškom sporazumu koji je potpisan 18. aprila 1951. godine, a kojim je uspostavljena Evropska zajednica uglja i čelika, industrijskom naslijeđu u Bosni i Hercegovini i uspostavljenim kontaktima i izgrađenim vezama tokom industrijskog razvoja između Bosne i Hercegovini i ostatka Evrope.
Ciljevi izložbe „Industrijalizacija u toku“ su da kroz postavljeni timeline stavi akcenat na: otkrića, izume, inovacije, svakodnevni život, nove industrije i prenamijene starih industrijskih postrojenja. Kroz satelite predstavljene su određene teme: počeci razvoja industrije, željeznice, radništvo i radnička prava, velika industrijska postrojenja (fabrike, željezare i rudnike) i proces deindustrijalizacije, te su mapirani najvažniji datumi i ključne tačke dodira između BiH i EU tokom industrijskog razvoja.
Izložba nastoji odgovori na set pitanja kao što su: Kakva otkrića, izume i inovacije bilježimo tokom industrijskog razvoja u BiH i EU? Šta su karakteristike svakodnevnice radnika u BiH u periodu industrijalizacije? Kakav je odnos prema radnom vremenu, kakav prema slobodnom vremenu? Kada i zašto se javljaju radnička udruženja, radnički pokreti i za šta se oni zalažu? Kakav je položaj radnika? Kako pod uticajem industrijalizacije nastaju gradovi i kakav uticaj industrijalizacija ima na razvoj urbanizma? Kada nastaju i kakve su karakteristike radničkih naselja? Koji će događaji promijeniti tok industrijskog razvoja? Koje ličnosti su obilježile industrijski razvoj u BiH i ostatku svijeta? Ko su bili nosioci tog razvoja u arhitekturi, industriji, nauci i drugim segmentima života? Ko su bili vodeći industrijski giganti, šta su proizvodili, a šta izvozili na tržište današnje EU? Kada i kroz koje sporazume i konvencije se BiH uključuje u rješavanje pitanja i problema energetske efikasnosti kroz zajedničku saradnju sa EU? Kako je počeo proces deindustrijalizacije i kako se on odražava na BiH? Šta je tada značio visok standard, a šta on danas predstavlja? Da li je veći broj industrijskih dimljaka tada označavao i bolji standard?
Rad na projektu kreiranja izložbe je zamišljen kroz više koraka i saradnju više istraživača iz nekoliko različitih oblasti direktno vezanih za temu i produkciju izložbe. Izložba je putujućeg karaktera i posjetiće 10 gradova (Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Bihać, Mostar, Zenica, Tuzla, Brčko, Doboj i Jajce) u Bosni i Hercegovini. Planirano je da se izložba u svakom od navedenih gradova u BiH zadrži od sedam do deset dana. Izložba je namijenjena građanima/kama BiH, posebno se fokusirajući na mlade osobe u srednjim školama. Projekat finansira Evropska unija, a implementira CHwB BiH kroz saradnju sa više pojedinaca i institucija.
Ciljevi projekta su:
- Podizanje svijesti o značaju i vrijednostima industrijskog naslijeđa kroz tehničko-tehnološki napredak i socijalnu komponentu na lokalnom i međunarodnom nivou.
- Promocija nastanka i istorijskog razvoja Evropske unije sa naglaskom na industrijsku saradnju između zemalja EU i Bosne i Hercegovine kroz četiri industrijske revolucije.
- Promocija arhitektonskih, kulturnih, društvenih i istorijskih vrijednosti industrijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini kao neodvojivog naslijeđa svijeta i uključenosti Bosne i Hercegovine u evropske i svjetske tokove kroz razvoj industrije.
- Podizanje svijesti o bogatstvu različitosti i značaju multikulturalne i multietničke saradnje za Bosnu i Hercegovinu kroz promociju različitih segmenata materijalnog i nematerijalnog zajedničkog industrijskog naslijeđa;
- Edukacija građana, posebno mladih, o trenutnim razvojnim procesima i novim načinima korištenja starih i napuštenih industrijskih postrojenja u BiH i zemljama EU.
- Promocija pozitivnih vrijednosti i jačanje osjećaja pripadnosti evropskoj zajednici kroz više različitih istorijskih primjera saradnje i jačanja zajedničkih veza Bosne i Hercegovine i ostatka Evrope.